O dostizanju budastva

- Isšo Đobutsu Šo –

Ako želiš da se oslobodiš patnji rađanja i umiranja koje si pretrpeo tokom večnosti i da dostigneš vrhovno prosvetljenje u ovom životu, moraš se probuditi za mističnu istinu koja je oduvek bila u tebi. Ta istina je Mjoho-renge-kjo. Recitovanje Mjoho-renge-kjoa će te, prema tome, osposobiti da shvatiš mističnu istinu u sebi samom. Mjoho-renge-kjo je kraljica sutri, bez nedostataka ni u pismu ni u načelu. Njene reči su stvarnost života, a stvarnost života je Mistični Zakon (Mjoho). Zove se Mistični Zakon stoga što objašnjava uzajamno uključen odnos života i svih fenomena. Eto zašto je ta sutra mudrost svih buda.

Život u svakom trenutku obavija i telo i duh, i jastvo i okolinu svih bića koja osećaju, u svakom stanju života,5 isto kao i onih bića koja ne osećaju – biljaka, neba i zemlje, sve do najmanje čestice prašine. Život u svakom trenu prožima univerzum i otkriven je u svim pojavama. Onaj ko je probuđen za ovu istinu i sam utelovljuje taj odnos. Međutim, čak i ako recituješ i veruješ u Mjoho-renge-kjo, ako misliš da je Zakon izvan tebe, onda ti ne prihvataš Mistični Zakon, već neko inferiorno učenje. "Inferiorna učenja" znači ona koja nisu ova sutra, koja su privremena i prolazna. Privremena učenja ne vode direktno prosvetljenju, a bez direktne staze do prosvetljenja ne možeš dostići budastvo, čak i ako praktikuješ život za životom tokom bezbrojnih eona. Dostizanje budastva u ovom životu je tada nemoguće. Stoga, kada recituješ Mistični Zakon i izgovaraš Lotos Sutru, moraš dozvati duboko ubeđenje da je Mjoho-renge-kjo sam tvoj život.

Ne smeš nikada da tražiš nijedno Šakjamunijevo učenje, niti bude i bodisatve univerzuma, izvan sebe. Tvoje vladanje budističkim učenjima neće ti ni najmanje olakšati smrtne patnje sve dok ne opaziš prirodu vlastitog života. Ako tražiš prosvetljenje izvan sebe svako učenje i dobro delo biće beznačajni. Na primer, siromašak ne može zaraditi ni dinara tek tako što će brojati bogatstvo svog komšije, čak i ako to radi danonoćno. Zbog toga Miao-lo tvrdi: "Sve dok neko ne opaža prirodu svog života, ne može iskoreniti svoju lošu karmu".6 To ovde znači da sve dok neko ne opaža prirodu svog života, njegova će praksa postajati jedna beskrajna, bolna surovost. Miao-lo stoga osuđuje takve učenike budizma nazivajući ih nebudističkim. On upućuje na odlomak u Maka Šikan: "Mada proučavaju budizam, njihova se gledišta okreću gledištima ne-budista".

Bilo da ponavljaš Budino ime,7 recituješ sutru ili prosto nudiš cveće i insens, sva tvoja čestita dela će usaditi dobrobiti u tvoj život. S takvim ubeđenjem treba da praktikuješ svoju veru. Na primer, Đomjo Sutra kaže da je Budino prosvetljenje pronađeno u ljudskom životu, tako pokazujući da obični smrtnici mogu dostići budastvo i da patnje rođenja i smrti mogu biti pretvorene u nirvanu. Dalje se tvrdi da ako je um ljudi nečist, onda je i njihova zemlja nečista, ali ako je njihov um čist, i njihova zemlja je. Ne postoje dve zemlje, čista ili nečista, u njima. Ta razlika leži jedino u dobru ili zlu našeg uma.

Isto je i sa nekim budom i običnim smrtnikom. Dok je obmanut, zove se običan smrtnik, ali jednom prosvetljen, zove se buda. Čak će i obesjajeno ogledalo sijati kao dragulj ako je izglačano. Um koji je domalo prekriven oblacima iluzija koje potiču od urođene tame života je kao neko ogledalo bez sjaja, ali ako je jednom izglačano postaće jasno, odsijavajući prosvetljenje nepromenljive istine. Probudi duboku veru i glačaj svoje ogledalo danonoćno. Kako treba da ga glačaš? Jedino ponavljajući Nam-mjoho-renge-kjo.

Šta onda mjo označava? To je prosto misteriozna priroda naših života iz trena u tren, koju um ne može shvatiti niti je reči mogu izraziti. Kada u bilo kom trenu pogledaš u svoj vlastiti um, ne zapažaš ni boju ni oblik za koje možeš da potvrdiš da postoje. Ipak, još uvek ne možeš reći ni da ne postoje, za mnoge različite misli koje ti se neprekidno dešavaju. Život je svakako jedna izvrdavajuća stvarnost koja prevazilazi i reči i pojmove postojanja i nepostojanja. Niti je postojanje niti nepostojanje, mada pokazuje osobine oboga. To je mistična suština Središnjeg Puta koja je stvarnost svih stvari. Mjo je ime dato mističnoj prirodi života, a ho njegovim manifestacijama.

Renge, lotosov cvet, simboliše čudo tog Zakona. Kad jednom shvatiš da je tvoj vlastiti život Mistični Zakon, shvatićeš da su to i životi svih drugih. Ovo shvatanje je mistični kjo, ili sutra. To je kraljica sutri, direktna staza ka prosvetljenju, koja objašnjava da je suština našeg uma, iz koga izviru i dobro i zlo, u stvari Mistični Zakon. Ako duboko veruješ u ovu istinu i ponavljaš Mjoho-renge-kjo, sigurno ćeš dostići budastvo u ovom životu. Zbog toga sutra tvrdi: "Posle moje smrti, moraš prihvatiti ovu sutru. Oni koji tako čine će ići ravnim putem do budastva."8 Nikada ni najmanje ne sumnjaj, već se drži svoje vere i dostigni prosvetljenje u ovom životu. Nam-mjoho-renge-kjo, Nam-mjoho-renge-kjo.
 

S poštovanjem,

Ničiren 
 
 
 
Preveo Mića Mijatović 15.8.1999. u Beogradu
Izvor: Glavna dela Ničirena Dajšonina, tom 1, str. 3-5. 

 

Futnote:
  1. In every condition of life: In any of the Ten Worlds, or ichinen sanzen.
  2. Maka Shikan Bugyoden Guketsu, vol. 4
  3. Buddha's name: As used here, it denotes Nam-myoho-renge-kyo.
  4. Lotus Sutra, chap. 21.
  5. U svakom stanju života: u svakom od Deset Svetova, ili ičinen sanzen.
  6. Maka Šikan Bugjoden Guketsu, tom 4.
  7. Budino ime: kako je ovde upotrebljeno, to se odnosi na Nam-mjoho-renge-kjo.
  8. Lotos Sutra, pogl. 21.